YouVersion Logo
Search Icon

Mātiu 26

26
Ko e Feinga ke Tauhele‘i ‘a Sīsūú
(Ma‘ake 14:1,2; Luke 22:1,2; Sione 11:45-53)
1ʻI he ‘osi leva ʻa e faiako ‘a Si̇̄sū ki he‘ene kau akó, naʻá ne talaange kiate kinautolu, 2‟‘Oku mou ʻilo pē ʻoku toe ha ‘aho ‘e ua pea fai ʻa e kātoanga Pāsová, pea ʻe tukuange ai ʻa e Foha ʻo e Tangatá ke tukifaʻo ki ha kolosi.”
3Pea ʻi he taimi ko iā, naʻe fakatahataha hake ʻa e hou‘eiki taulaʻeiki̇́ mo e kau mātu‘á ʻo e lotú, ki he ‘api ‘o Kaiafasi, ko e Taulaʻeiki Lahi̇́; 4Pea naʻa nau faʻufaʻu ke puke fakafufū ‘a Si̇̄sū ‘o tāmate‘i. 5Ka na‘á nau pehē: ‟‘Oua ‘e fai he lolotonga ʻa e kātoangá, na‘a tupu ai ha moveuveu ʻi he kakai̇́.”
Ko Pētani
(Ma‘ake 14:3-9; Sione 12:1-8)
6Pea lolotonga naʻe nofo ‘a Si̇̄sū ‘i Pētani he fale ‘o e kilia ko Saimoné; 7Kuo ha‘u ha fefine kiate ia mo ha‘ane hina ʻalapasita kuo fonu he lolo pani mahu‘inga ‘aupito, ʻo ne lilingi ia ʻi he fofonga ‘o Sīsuú, lolotonga ʻenau kai̇́. 8Pea ʻi he sio ki ai ʻa e kau akó, naʻa nau kamata ‘ita mo nau pehē ange, ‟Ko e hā ʻa e maumau me‘a ko ʻeni̇́? 9He ko e lolo ko ená, na‘e mei fakatau, ke ma‘u ai ha pa‘anga lahi, ke foaki ki he masivá.”
10Ka naʻe meaʻi ‘e Si̇̄sū ‘enau laú, pea ne folofola kiate kinautolu, ‟Ko e hā ‘oku mou fakahoha‘asi ai si‘i fefiné ni? He kuó ne fai maʻaku, ha ngāue lelei. 11He te mou fe‘ao ma‘u ai pē mo e masivá, ka ‘e ‘ikai te mou fe‘ao ma‘u ai pē mo au. 12Ko ʻene lilingi ʻa e loló ni ki hoku sinó, ko ʻene teuteu ia au, ki hoku tanú. 13Pea ko hono mo‘oni̇́ ʻeni ‘oku ou talaatú, ‘ilonga ha tapa ‘o māmani ‘e malanga‘i ai ʻa e Ongoongo Lelei̇́, ‘e talanoa‘i ai foki, mo e me‘a kuó ne fai̇́, ko hono fakamanatu.”
Ko e Lavaki‘i ‘e Siutasi ‘a Si̇̄sū
(Ma‘ake 14:10-11; Luke 22:3-6)
14ʻI he taimi ko iā, na‘e ‘alu atu ‘a Siutasi ‘Isikāliote, ko e taha he toko hongofulu mā uá, ki he houʻeiki taulaʻeiki̇́; 15‘O ne alea mo kinautolu ʻo pehē: ‟Ko e hā te mou ‘omi ma‘akú ‘okapau te u lavaki‘i atu ‘a Si̇̄sū?” Pea nau ‘oange kiate ia ha pa‘anga siliva ‘e tolungofulu. 16Pea talu mei ai hono lama ‘e Siutasi hano faingamālie ke lavaki‘i ‘a Si̇̄sū.
Ko e Pāsova fakaʻosi ‘a Si̇̄sū mo ‘Ene Kau Akó
(Ma‘ake 14:12-21; Luke 22:7-13; Sione 13:21-30)
17Pea na‘e omi ‘a e kau akó kia Si̇̄sū ʻi he ʻuluaki ‘aho ‘o e Kātoanga Mā Tapu Lēvani̇́, ‘o nau pehē ange, ‟Ko e fē feituʻu ‘okú ke loto ke mau teuteu, ke ke ʻilo ai ʻa e Pāsová?”
18Pea tali ‘e Si̇̄sū, ‟Mou ō ki kolo ki ha tangata ʻoku nofo ai ‘o talaange, ʻOku fakahā mai ‘e he Faiakó: Kuo vave hoku taimi̇́. Peá te u kai ʻa e Pāsová mo ‘eku kau akó, ‘i ho ‘api̇́.” 19Pea fai ʻe he kau akó ʻo hangē ko e tuʻutuʻuni ʻa Si̇̄sū kiate kinautolú, ‘o nau teuteu ʻa e Pāsová.
20Pea ʻi heʻene efiafi poʻuli̇́, naʻe tokoto atu ‘a Si̇̄sū ki he tēpilé mo e toko hongofulu mā uá. 21Pea lolotonga ‘enau kai̇́, naʻe folofola ange ‘a Si̇̄sū kiate kinautolu, ‟ ʻOkú ou fakapapau atu kiate kimoutolu, ‘E lavaki‘i au ‘e he toko taha ‘iate kimoutolu.”
22Pea naʻa nau lotomamahi ‘aupito ai, ‘o nau ‘eke tāutaha kia Si̇̄sū, ‟Ko au nai, ‘Eiki?”
23Pea tali ‘e Si̇̄sū, ʻo pehē: ‟‘E lavaki‘i au ‘e ha taha ‘iate kimoutolu kuó ne kai fakataha mo au, mei he tisi̇́. 24Moʻoni pē, ʻe mate ʻa e Foha ‘o e tangatá ‘o fakatatau ki he lau ʻa e Folofolá, ka ‘e mala‘ia ʻa e toko taha te ne lavaki‘i ʻa e Foha ʻo e Tangatá. Na‘e sai ange ʻokapau naʻe ʻikai fanau‘i ʻa e toko taha ko iā.”
25Pea pehē ange leva ‘e Siutasi, ʻa ē naʻá ne lavakiʻi iá, kia Sisū, ‟He ko au ia koā, Tangata‘eiki?” Pea pehē ange ‘e Si̇̄sū, ‟Ko koe ʻeni kuó ke talamai̇́.”
Ko e ‘Ohomohe ‘a e ‘Eikí
(Ma‘ake 14:22-26; Luke 22:14-23; 1 Kolinitō 11:23-25)
26Pea lolotonga ‘enau kei kai̇́, naʻe toʻo ‘e Si̇̄sū ha konga mā, pea naʻe tāpuaki‘i ia, ʻo ne toki pakipaki ‘o ʻange ki he‘ene kau akó, mo ne meʻa, ‟Mou toʻo ‘o kai. Ko hoku sinó eni.”
27Pea toʻo foki ‘e Sisū mo ha ipu uaine ‘o ne fakafeta‘i ki he ‘Otuá, pea naʻe toki ‘oange kiate kinautolu, mo ne meʻa, ‟Mou inu kotoa pē mei ai. 28He ko hoku totó eni, ko e toto ʻo e fuakava fo‘ou, pea kuo lilingi ia maʻae tokolahi̇́ ke lava ai ʻa e fakamolemole angahalá. 29Pea ko hono mo‘oni̇́ ʻeni ‘oku ou tala atú, ‘E ‘ikai te u toe inu mei he uainé ni kae‘oua kuo hokosia ʻa e ‘aho te u toki inu uaine fo‘ou ai mo kimoutolu ʻi he Pule‘anga ‘o ‘eku Tamai̇́.”
30Pea hili ‘enau hiva ha himi, naʻa nau toki ō atu mei he ‘api̇́, ki tu‘ākoló ki he Moʻunga ‘Ōlivé.
Ko e Tomuʻatala ‘e Si̇̄sū ‘e Fakafisinga ia ‘e Pita
(Ma‘ake 14:27-31; Luke 22:31-34; Sione 13:36-38)
31Pea toki folofola ʻa Sisū ki heʻene kau akó, ‟Ko e poó ni, te mou liʻaki kotoa pē au, ka mou hola, ‘o hangē ko e lau ʻa e Tohitapú,
‛Te u taa‘i ʻa e tauhi̇́,
Pea ‘e movete ai ʻa e tākanga sipi̇́.’
32Kae hili ʻeku toetuʻú, te u mu‘omu‘a ‘iate kimoutolu ki Kāleli.” 33Pea pehē ange ‘e Pita, ‟Neongo nai ʻe liʻaki koe ‘ekinautolu ni, ka ‘e ‘ikai ‘aupito te u liʻaki ‘e au koe.”
34Pea folofola ‘a Si̇̄sū ki ai, ‟Ko e mo‘oni̇́ ʻeni ‘oku ou tala atú, ʻi he teʻeki ke ‘u‘ua ‘a e moá ‘ahengihengi̇́, kuo tu‘o tolu ho‘o fakahā ‘oku ‘ikai te ke ‘ilo ‘ekoe au.”
35Kae talaange pē ‘e Pita kiate ia, ‟‘E ‘ikai ‘aupito ha‘aku fakaʻikaiʻi koe, neongo ko ha me‘a ke ta mate fakataha ai.” Pea naʻe lea pehē foki, mo e kātoa ʻo e kau akó.
Ko e Lotu ‘a Si̇̄sū ‘i Ketisemani
(Ma‘ake 14:32-42; Luke 22:39-46)
36Pea a‘u atu ‘a Si̇̄sū mo ‘ene kau akó ki he feitu‘u na‘e ui ko Ketisemani, pea naʻe talaange kiate kinautolu, ‟Mou nofo hifo heni ka u ‘alu ki hē, ‘o fai ‘eku lotu.” 37Pea ō mo ia ‘a Pita mo e ongo foha ʻo Sēpeti̇́, ʻa Sēmisi mo Sione. Pea kamata mamahi lahi hono lotó mo mafasia ‘aupito. 38Pea naʻe talaange kiate kinautolu, ‟‘Oku mātuʻaki mamahi moʻoni hoku laumālié ‘o hangē ka u ka maté. Mou nofo mu‘a heni ke tau feʻao mo au.”
39Pea laka si‘i atu ‘a Si̇̄sū ‘o tō fo‘ohifo ki he kelekelé, ʻo ne lotu ʻo pehē: ‟‘E Tamai, kapau ‘e ala lava, peá ke ʻave muʻa meiate au ʻa e ipú ni. Ka neongo ia, ‘oua naʻa fai hoku lotó, kae fai pē ho finangaló.”
40Pea toki foki atu ‘a Sisū ki he kau akó, tā kuo nau ‘osi kotoa he mohe. Pea naʻe pehē ange ai kia Pita, ‟ʻOku ‘ikai koā te mou lava ke ʻā mo au ‘i ha houa ‘e taha? 41Mou ʻā ‘o le‘o mo lotu, ke ‘oua na‘a lava ‘e he Filí ‘o ‘ahi‘ahi‘i kimoutolu, he ʻoku loto pē ki ai̇ ʻa laumālie, ka ‘oku vaivai homou kakanó.” 42Pea toe ‘alu ‘a Si̇̄sū, ko hono tuʻo uá ia, ‘o lotu, ʻo ne pehē: ‟‘E Tamai, kapau ‘oku ‘ikai lava ke ʻave ʻa e ipu ni, ka kuo pau ke u inu ia, pea fai pē ho finangaló.”
43Pea ʻi he foki atu ‘a Si̇̄sū, tā kuo toe mohe pē kinautolu, he kuo nau ongosia ‘aupito. 44Ko ia, naʻá ne tuku ai pē kinautolu ai, ʻo ne toe ‘alu, ko hono tuʻo tolú ia, ‘o fai ʻene lotú, ʻo ne leaʻaki ai pē ʻa e meʻa tatau.
45Pea toki ha‘u ‘a Si̇̄sū ki he kau akó ‘o ne folofola kiate kinautolu, ‟‘Oku mou kei mohe pē koā mo fakafiemālie? Vakai, kuo hoko mai ʻa e taimi̇́, ke lavaki‘i ʻa e Foha ʻo e Tangatá ki he kau angahalá. 46Mou tu‘u ā ke tau ō! Vakai! Ko hoku lavaki̇́ ena kuo ofi mai.”
Ko Hono Taki Atu ‘o Si̇̄suú
(Ma‘ake 14:43-50; Luke 22:47-53; Sione 18:3-12)
47Pea lolotonga ʻa e kei lea ‘a Sīsuú, tā kuo a‘u mai ‘a Siutasi, ko e taha ʻi he toko hongofulu mā uá, mo ha fu‘u kakai tokolahi kuo toʻo heletā mo toʻo ʻakau, ko e fekau mai ʻe he hou‘eiki taulaʻeiki̇́ mo e kau mātu‘á ʻo e lotú. 48Pea naʻe ‘osi tala ‘e Siutasi kiate kinautolu ʻa e faka‘ilongá, ʻo pehē: ‟Mou puke ʻa e tangata te u ʻuma ki ai̇́.” 49Pea ʻalu atu leva ‘a Siutasi kia Si̇̄sū, ‘o ne pehē ange, ‟Tangata‘eiki!” Pea naʻe ʻuma ki ai.
50Pea folofola ‘a Si̇̄sū ki ai, ‟Tangata, fai pē ʻa e meʻa ‘okú ke ha‘u ai̇́?”
Pea ʻoho atu leva ʻa e kau tangatá ‘o puke ‘a Si̇̄sū ʻo taki atu.
51Pea ko eni, naʻe ai ha toko taha ʻi he kau ako ‘a Sīsuú, na‘á ne unuhi ʻene heletaá ‘o taa‘i ʻaki ʻa e tamaioʻeiki ʻa e Taulaʻeiki Lahi̇́, ‘o motu hono telingá.
52Pea folofola ‘a Si̇̄sū ki ai, ‟‘Ai ho‘o heletaá ki hono ‘ai‘angá! He ‘ilonga ʻakinautolu ʻoku toʻo heletaá, te nau mate pē ʻi he heletā. 53Kuo teʻeki koā ke ke ‘ilo‘i te u lava ‘o kole tokoni ki he‘eku Tamai̇́, pea naʻe tuku mai ha kongakau ‘āngelo ‘e hongofulumāua pē lahi hake, ke tokoniʻi au? 54Ka ‘e fakamo‘oni fēfē ai ʻa e ngaahi potu Folofola ‘oku hā ai, kuo pau ke hoko ʻa e ngaahi me‘á ni kiate au.”
55ʻI he taimi ko iā, naʻe toki folofola ‘a Si̇̄sū ki he kakai̇́, ‟Ko ho‘omou omi koā mo e heletā mo e ʻakaú ke puke atu ʻaki aú, he ko ha hiamatea au? Ko e ‘aho ki he ‘aho mo ‘eku nofo ʻo faiako ʻi he Temipalé, kae ‘ikai te mou puke ai au. 56Ka kuo hoko kotoa ʻa e ngaahi meʻá ni ke fakamo‘oni ki he ngaahi me‘a na‘e tohi ‘e he kau palōfitá, ʻi he Tohitapú.”
Pea toki li‘aki leva ai ‘e he kau akó ‘a Si̇̄sū, ka nau tuku hola.
Ko e Fakamāau‘i ‘o Si̇̄suú
(Ma‘ake 14:53-65; Luke 22:54-55,63-71; Sione 18:13-14,19-24)
57Pea ko kinautolu naʻa nau puke ‘a Sīsuú, naʻa nau taki atu ia ki he ‘api ‘o Kaiafasi̇́, ʻa ia ko e Taulaʻeiki Lahi̇́, he kuo fakatahataha hake ki ai ʻa e kau faiako Lao ‘a Mōsesé mo e kau mātu‘á ʻo e lotú. 58Ka naʻe muimui mama‘o atu ‘a Pita ‘o a‘u ki he ‘api ‘o e Taulaʻeiki Lahi̇́. Pea naʻe hū atu ki loto ‘o tangutu fakataha ai mo e kau le‘ó ke vakai pē ko e hā ʻa e me‘a ‘e hokó.
59Pea feinga ‘a e hou‘eiki taulaʻeiki̇́ mo e kau mātuʻá ke ma‘u ha kau fakamo‘oni loi ke talatalaaki‘i ‘aki ‘a Si̇̄sū koeʻuhi̇̄ ke lava ai ke nau tāmate‘i ia. 60Ka naʻe ʻikai te nau maʻu ha taha, neongo naʻe tokolahi ʻakinautolu naʻe tuʻu ko e fakamoʻoni loi̇́. Pea faifai, laka mai ha ongo tangata ‘e toko ua; 61‘O na pehē: ‟Na‘e lau ‘e he sianá ni, Te u holoki ʻa e Temipale ‘o e ‘Otuá, pea te u toe langahake ia ‘i ha ‘aho ‘e tolu.”
62Pea tu‘u hake ai ʻa e Taulaʻeiki Lahi̇́ ‘o ne pehē kia Si̇̄sū, ‟‘Oku ‘ikai koā ha‘o tali ki ho talatalaaki‘i kuo fai ‘e he ongo tangatá ni?” 63Kae fakalongo pē ‘a Si̇̄sū. Pea toe lea ʻa e Taulaʻeiki Lahi̇́ kia Si̇̄sū, ‟ ʻOkú ou fakafuakavaʻi koe ʻi he ‘ao ‘o e ‘Otua moʻui̇́ ke ke talamai pē ko e Mīsaiá koe, ko e ʻAlo ʻo e ‘Otuá!”
64Pea tali ‘e Si̇̄sū kiate ia, ‟Ko ia pē kuó ke lea‘aki mai̇́. Ko ia, ‘oku ou tala atu kiate kimoutolu, mei he taimi̇́ ni, te mou mamata ki he Foha ʻo e Tangatá ‘oku nofo mei he toʻomataʻú ‘o e ‘Otua Māfimafi̇́, pea ‘okú naʻe heka ki he ngaahi ‘ao ‘o e langi̇́.”
65Pea toki hae ‘e he Taulaʻeiki Lahi̇́ hono teungá mo ne pehē: ‟Kuo lea fie-‘otua ʻa e sianá ni. Ko e hā te tau toe hela ai he kumi fakamo‘oni? Ko eni, kuo mou fanongo tonu heʻene lea fie-ʻotuá! 66Ko e hā haʻamou fakakaukau?” Pea nau talaange, ‟‘Okú ne halaia, pea ‘oku tuha ia ke tauteamate.” 67Pea nau toki ‘anuhi ʻa e fofonga ‘o Sīsuú, pea nau tuki‘i ia, pea taaʻi ia ʻe ha niʻihi.
68Pea nau pehē ange, ‟‘Ēi̇̄ Mi̇̄saia! Mate mai pē ko hai na‘á ne taa‘i koé!”
Ko e Faka‘ikai‘i ‘e Pita ‘a Si̇̄suú
(Ma‘ake 14:66-72; Luke 22:56-62; Sione 18:15-18,25-27)
69Pea lolotonga ʻa e kei tangutu ‘a Pita he loto ‘api ‘o e Taulaʻeiki Lahi kuo ha‘u kiate ia ha taha ʻo e kau kaunangá ʻo ne pehē ange kia Pita, ‟Ko koe foki, na‘á ke faʻa ʻalu holo mo e Kāleli̇ ko eni̇́, ʻa Si̇̄sū.”
70Kae faka‘ikai‘i ia ‘e Pita he lotolotonga ‘o e kakai kotoa na‘e ‘i ai̇́, ‘o ne pehē: ‟‘Oku ‘ikai te u ‘ilo ʻa e me‘a ‘okú ke laú.” 71Pea hū atu ‘a Pita mei ai ki he matapā hū‘anga ‘o e ‘api̇́.
Pea toe sio kiate ia ha kaunanga ‘e taha, ʻo ne talaange ki he kau tangata na‘e tutu‘u ai, ‟Ko e tangatá na foki na‘e tākanga holo mo Si̇̄sū mei Nāsaleti̇́.” 72Pea toe faka‘ikai‘i pē ia ‘e Pita mo ʻene fuakava, ʻo ne pehē ange, ‟‘Oku ‘ikai ʻaupito te u ‘ilo ʻa e siana ko ená.”
73Pea fuoloa si‘i pē mei ai, pea mo e omi ʻa e kakai na‘e tutu‘u ai ‘o nau pehē ange kia Pita, ‟Ko e mo‘oni! Ko honau tokotaha koe! He ko ena ko ho‘o leá ‘oku tō faka-Kāleli.” 74Pea hanga ʻe ia ʻo fakafuakava mo fakapapau, ‟Ko hoku nimá ē, ke tautea au ʻe he ʻOtua, ko e mo‘oni ʻa e me‘a ‘oku ou tala atú. ‘Oku ‘ikai te u ‘ilo ʻa e siana ko ená.”
Pea feʻunga mo iá, mo e ‘u‘ua ʻa e moá. 75Pea toki manatu‘i ai ‘e Pita ‘a e folofola ‘a Si̇̄sū kiate iá, ‟‘E teʻeki ke ‘u‘ua ʻa e moá, kuo tu‘o tolu ho‘o fakafisinga‘i au.”
Pea hū atu ai pē ‘a Pita kitu‘a, ‘o ne tangi mamahi.

Currently Selected:

Mātiu 26: TCNT

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy